Martin Raguž, kandidat Hrvatske koalicije HDZ 1990.-HSP BiH, u intervju za naš list otvoreno je najavio kako poziva druge hrvatske protukandidate na izravno sučeljavanje argumentima. Istodobno, predstavio je i osnovne smjernice svog programa pri čemu je slogan “Ovo je naša zemlja”, poruka

drugim narodima da se Hrvati neće odricati ove zemlje. U sklopu ustavnih promjena Raguž je naglasio kako se bez uvažavanja hrvatskih legitimnih zahtjeva ne može osigurati većina, a posebno je naglasio kako Predsjedništvo u svemu tomu treba imati aktivnu ulogu. 

Izborna kampanja je i službeno počela. Možete li otkriti osnovne smjernice strategije svog nastupa u idućem razdoblju?
- Kampanju smo započeli na sjeveru Bosne i Hercegovine, točnije u bosanskoj Posavini. U tom smo prostoru bili protekli vikend i mogu reći da sam jako zadovoljan načinom na koji smo otvorili kampanju, kao i prijemom poruka kod ljudi s kojima smo se susreli. Temeljni slogan “Ovo je naša zemlja” posebno je na simboličan način došao do izražaja u Posavini, koja je nepravednim Aneksom IV Daytonskog sporazuma raspolućena. Jasno smo kazali da je to naša zemlja, kao i čitava BiH te da je se nećemo odricati, nego ćemo je uređivati zajedno s drugima. U kontekstu ustavnih promjena Posavinu ćemo tretirati u cjelini, pa treba kazati kako mi vraćamo nadu novog života u Posavini, ali vraćamo i novi život Posavini. Nakon promocije u Sarajevu postalo je izvjesno kako su moje temeljene poruke otklon od začaranog kruga u kojem se ova zemlja našla. Treba nam jasna vizija, pogotovo ljudi koji se kandidiraju na najvažnije funkcije kao što je Predsjedništvo. Konačno trebamo dati nadu da možemo izići iz tog začaranog krupa. Pretkampanja i početak kampanje me uvjeravaju da sam na pravom putu. Temeljni slogan “Ovo je naša zemlja”, ne samo da govori o nužnosti poštovanja naše prošlost i nazočnosti na ovim prostorima već 14 stoljeća, nego poručuje i drugim narodima da se mi nećemo odricati ove zemlje. To je poruka i međunarodnoj zajednici da BiH neće biti samo objekt regionalnih i globalnih interesa, nego da će preuzeti odgovornost i dati svoj doprinos.

Iako ste najavili kako nećete komentirati nastupe i kampanju svojih protukandidata, možete li ipak kazati u kome vidite najljućeg suparnika?
Sve ankete pokazuju moju izrazitu nadmoć, ali je nama važniji dojam koji imamo u susretima s narodom. Na promociji svoje kandidature u Mostaru jasno sam kazao kako ću voditi pozitivnu kampanju te da se neću osobno doticati svojih protukandidata. A što se tiče priča kolike su čije šanse, pored anketa, raspoloženje ljudi je izvanredno, tako da sam u Odžaku poručio svojim kandidatima da se ne povlače, nego da iziđemo zajedno i sučelimo se argumentima, osobnim kredibilitetom, vizijom i temeljnim porukama, odnosno namjerama da promijenimo ovo stanje. Omogućimo biračima da se na temelju toga odluče kome će dati svoj glas. Dijalog i argumenti najviše nedostaju ovoj zemlji, no ja i dalje ostajem na ovome. Dakle, pozivam ih na sučeljavanje kojeg se ne bojim. Istodobno, uvjeren sam kako će podrška koju imam svakim danom biti sve veća. Način vođenja moje kampanje pokazuje kako je budućnost zemlje u preuzimanju odgovornosti, a ne ostajanju u stereotipima.

Mislite li da će se zbog rasipanja hrvatskih glasova ponoviti situacija iz 2006. kada je u Predsjedništvo BiH ušao Željko Komšić?
Da se ja nisam kandidirao 15. lipnja, mislim da bi gospodin Komšić već sada mogao otvoriti šampanjac i slaviti pobjedu. Moja kandidatura je uslijedila posljednja, nakon što su ostale stranke izišle sa svojim kandidatima ne pristajući na dogovor. Jasno je da će se u završnici voditi bitka između gospodina Komšića i mene, ali kada su u pitanju rezultati, onaj glavni je da kampanja rezultira nužnim ustavnim promjenama. Jasno je kako SDP po drugi put kao nominalno multietnička stranka kandidira isključivo kandidata za mjesto koje pripada Hrvatima, čime svoje stranačke interese stavlja iznad državnih. Interes države je da dođe do ravnoteže u raspodjeli funkcija između triju naroda. Stoga će prvi korak  biti način definiranja izbora članova Predsjedništva posredno u Parlamentu BiH pri čemu će se osigurati legitimnost izbora hrvatskog člana Predsjedništva, ali otkloniti i diskriminacijske odredbe prema manjinama.

Spomenuli ste jedan od prioriteta. Ukoliko osvojite mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, koji su prvi prioriteti na kojima ćete raditi?
- Drugi prioritet je izjednačiti poziciju Hrvata u procesu odlučivanja u državnom Parlamentu, jer u ovom trenutku Srbi imaju dvostruki veto, u oba doma, kao i Bošnjaci. Jedino Hrvati ne mogu utjecati niti na jednu odluku od vitalnog interesa.
To je temeljni razlog zbog kojeg nismo prihvatili ustavne promjene, jer bi se njima legaliziralo postojeće stanje. Stoga, jasno je kako svaki pokušaj ustavne reforme mora početi od izjednačavanja sva tri naroda u procesu odlučivanja. Naravno, ova država treba jače institucije, jači kapacitet kako bi mogla pratiti europski put, te dobiti ingerencije, ne samo za ovaj put, nego i za pokretanje resursa. Drugi strateški pristup je decentralizacija, pogotovo na načelima Kreševske deklaracije, koja govori o otklonu od dvoentitetske podjele. Ako može jedna Njemačka kao jednonacionalna država biti federalno uređena, pri čemu postoji podjela nadležnosti pokrajina i savezne razine, ali i stalna utakmica u tome, zašto ne bi BiH kao višenacionalna država. Samo se Bosni i Hercegovini ne dopušta pravo na demokratski Ustav, a mi nikada na to nećemo pristati. BiH mora imati demokratski Ustav koji će jamčiti ista prava za narode i građane, uz decentralizirano strukturu koja će biti upravljiva.

Najavili ste temu ustavnih promjena. No, bojite li se da će BiH zbog konstituiranja vlasti ponovno izgubiti vrijeme za ovu nužnu reformu, odnosno je li moguće da se ovaj posao započne odmah nakon izbora?
Formiranje vlasti će ovisiti o rezultatima, ali je činjenica da nema prostora za daljnje odugovlačenje. Gospodarski, financijski i socijalni problemi toliko su narasli da ne dopuštaju razvlačenje, a postojat će pritisak javnosti, ali i izvana. Vjerujem da će, prvenstveno u Predsjedništvu BiH, nakon 3. listopada doći do ključnih promjena, pri čemu računam na svoji doprinos. Predsjedništvo, naime, može pokrenuti taj proces, ono imenuje mandatara Vijeća ministara, te osigurava dnevni dogovor stranaka koje mogu preuzeti odgovornost, a nakon toga započeti posao ustavnih promjena. Međutim, ne želimo samo mi u BiH promjene, prema provjerenim informacijama iz EU-a, sprema se konzistentan plan koji bi uz pomoć SAD-a trebao značiti mnogo odgovorniji pristup. Ovako više ne ide u BiH, ne može se tolerirati neracionalno trošenje vremena. Uz takav pritisak, pa i onaj motivirajući, računam da ćemo idući mandat napraviti pomak. Preduvjet je da na vlast ne dođu ljudi koji će se samo baviti konfrontacijama, kao do sada u Predsjedništvu. Trebamo pozitivne inicijative, trebamo se javno uvažavati kao predstavnici naroda. Trebamo respektirati naše nacionalne, vjerske i druge identitete i ne praviti od toga prostor nestabilnosti već prostor poželjan za život.

Ipak, jasno je kako posljednji prijedlog EU-a nije sadržavao odredbe koje bi uvažavale legitimne zahtjeve hrvatskih predstavnika o nužnoj ravnopravnosti na svim razinama vlasti. Mislite li da će se pogreška ponoviti ili će ovaj put biti drukčije?
- Na lanjskim smo pregovorima imali aktivnu ulogu nudeći rješenja te shvaćaju da prvi paket ne održava ni ono što treba BiH, niti ono što Hrvati zahtijevaju. Ipak, sazrijeva svijest da bez uvažavanja legitimnih hrvatskih zahtjeva neće biti moguće doći do dvotrećinske većine, pogotovo što naši zahtjevi nikoga drugog ne dovode u pitanje, nego otvaraju prostora za korak dalje. Osim jačanja institucija, računamo i na novi administrativno-teritorijalni ustroj bez kojeg nema mira. Do tada se mora promijeniti način odlučivanja, ne samo na državnoj razini, nego i u vladama entiteta, kako bi za svaku odluku bila potrebna jedna trećina ministara iz reda svakog naroda.

Investicije
Kako izići iz začaranog kruga o kojemu ste više puta govorili?
Ovo je zemlja za hrabre ljude, ona ima resurse koji su, nažalost, trenutačno blokirani, poput energetskih i vodnih, po čemu je vodeća u regiji. Zahvaljujući našim ministrima deblokirana je izgradnja koridora Vc, ali dalje treba investirati u resurse pri čemu se milijarde maraka, primjerice, u energetskim ili projektima zdrave hrane mogu zavrtjeti u vrlo kratkom vremenu. Paralelno s tim treba ići na racionalizaciju javne sfere i rezanje troškova koji su neodrživi. Na taj ćemo način pojačati fondove, riješiti pitanje mirovina, a u konačnici se uhvatiti u koštac s hobotnicom korupcije, jer sadašnja struktura očito odgovara nekim elitama.

JAVNO.ba | Dnevni list