Usprkos padu bruto društvenog proizvoda, velikom broju otpuštenih radnika, te povećanju siromaštva, prosječna plaća u BiH u vrijeme recesije nije doživjela ozbiljniju promjenu, što ukazuje na nepouzdanu domaću statistiku, koja stvara nerealnu sliku stanja u zemlji, ocjenjuju ekonomski analitičari.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u BiH u studenom prošle godine iznosila je 791 KM i bila je za 1,9 posto veća nego u istom mjesecu 2008. godine (776 KM), kada je recesija počela da zahvaća zemlju, pišu Nezavisne novine.

"Iz ovog proizlazi da u ekonomskoj krizi prosječno bolje živimo nego na početku njenog izbijanja, što je apsurdno. Domaća statistika stvara lažnu predstavu i unosi zabunu" -  konstatira Duljko Hasić, ekspert Vanjskotrgovinske komore BiH.

Nerealna slika, obrazlaže Hasić, stvara se time što Agencija svojim istraživanjima obuhvaća samo plaće zaposlenih u pravnim osobama isplaćene u tekućem za prethodni mjesec.

"U ovaj obračun ne ulaze neredovna primanja zaposlenih u kompanijama, a poznato je da je takvih u prošloj godini bilo 20 do 30 posto. Plaće su u takvim subjektima umjesto dva-tri mjeseca u prošloj godini počele kasniti četiri-pet mjeseci, što očigledno ne ulazi u izračun prosjeka zarada zaposlenih. Da ne govorimo o tome da je u 2009. godini 75.000 radnika zbog recesije ostalo bez posla" - pojašnjava Hasić.

On dodaje kako je ovakva statistika nepouzdana za analize stvarnog ekonomskog stanja i donošenje strateških odluka i da očito odgovara političkim krugovima.

"Ne zaboravimo da se ovakva nerealna prosječna plaća kakvu iskazuje statistika uzima kao temelj za obračun naknada u nadzornim i upravnim odborima, te za obračun ministarskih i drugih plaća" - jasno upozorava Hasić.

Agencija za statistiku BiH u svojim metodološkim objašnjenjima potvrđuje da podatke o prosječnim neto plaćama po zaposlenom iskazuje prema obavljenim isplatama u tekućem za prethodni mjesec. 

Podaci o plaćama, kako navode, prikupljaju se izvještajem koji se u pravnim osobama popunjava na osnovu evidencija o plaćama. Podacima nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kao i pripadnici obrane. 

Prema podacima Agencije, u studenom 2009. u usporedbi s istim razdobljem 2008. godine najveći rast prosječnih plaća zabilježen je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom - 8,1 posto.

Hasić smatra da je to rezultat povećanja primanja u elektroprivredama, koje su u prošloj godini imale rekordan izvoz struje, a ostvarile su i zavidnu dobit.

Osim toga, plaće su povećane u sektoru ostalih društvenih, socijalnih i osobnih uslužnih djelatnosti (4,6 posto), te trgovini na veliko i malo (3,9 posto). Istovremeno, najveći pad prosječne plaće zabilježen je u poljoprivredi (8,2 posto) i ribarstvu (5,1 posto). U djelatnosti financijskog posredovanja nije bilo promjena u visini prosječne plaće, a na gotovo istom nivou kao godinu ranije ostale su plaće u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše zarađuju zaposleni u oblasti financijskog posredovanja, gdje je prosječna plaća u studenom prošle godine iznosila 1.236 KM. Potom slijede zaposleni u djelatnosti snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom s prosječnom plaćom od 1.127 KM, te zaposlenici javne uprave, obrane i obaveznog socijalnog osiguranja 1.107 KM.

Najmanje primaju zaposleni u građevinarstvu - 521 KM, hotelima i restoranima - 523, te u trgovini na veliko i malo - 541 KM.

JAVNO.ba