Već su mnogi novinari primjetili jasne poveznice između slučaja Hercegovačka banka i najnovijeg slučaja Razvojne banke Federacije BiH.

Piše: Damir Jelić

No, ako se malo bolje analizira cijela priča svima će biti jasno ne samo sličnost već i činjenica da je Razvojna banka bošnjčaki model nekadašnje Hercegovačke banke i da su u njezinom uspostavljanju sudjelovali i nekadašnji članovi uprave HDZ-ove banke koja je srušena tenkovima Sfora.

Podjela enormnih kredita

Podsjetimo da je Ankica Kolabarić, supruga Čovićevog kuma Branka Kolabarića, bila direktorica Hercegovačke banke, a da je ona danas jedan od idejnih tvoraca Džaferovićeve banke za dodatno bogaćenje bošnjačkih tajkuna. Hercegovačka banka formirana je u drugoj polovici devedesetih. Ono što je bilo zanimljivo jeste institucionalno sponzorsto nad ovom bankom kroz politički nalog svim poduzećima i javnim ustanovama s većinskih hrvatskih područja u Federaciji BiH da sve transakcije obavljaju preko Hercegovačke banke. Na ovaj način ova je banka dobila svježa financijska sredstva i mogućnost plasamna tih sredstava kroz bespovratne kredite ili kredite bez jasnih mjera osiguranja. Dodatna financijska injekcija bila su i sredstva pomoći Hrvatima u BiH koje je izdvajala Hrvatska, a koja su također transferirana, po naredbi vrha HDZ-a BiH. preko ove banke. Kada je skupljen novac, pod političkom krinkom entitetizacije hrvatskih područja u Federaciji BiH, započela je podjela enormnih kredita političkoj vrhuški okupljenoj oko HDZ-a BiH. Zaslužnim članovima ove stranke kreditna su sredstva dijeljena bez kriterija i bez bilo kakvih elemenata osiguranja. Na taj su način podijeljene stotine milijuna maraka novca koji je došao od građana ili od susjedne Hrvatske.

Slična matrica

Po sličnoj matrici, u Razvojnu su banku povučena sva moguća sredstva s tržišta koja su potom podijeljena zaslužnicima okupljenima oko sarajevskog tajkunsko-kriminalnog lobija. U biti, isisavanjem novca u Razvojnu banku dogodilo su se bitni efekti koji su financijsku policiju i potaknuli da djeluje. Naime, njezinim se formiranjem stvorila institucija koja je faktički iznad države, a uzetim sredstvima Federalna je vlada postala socijalnim zavodom što je evidentni udar na državu. Ujedno ugroženi su financijski interesi stranih kompanija i investitora, a u više je slučajeva prekršen zakon stavranjem, ako što smo kazali, povlaštene kaste dobitnika kredita od ove banke. Baš ako i u slučaju Hercegovačke banke i ovdje je bila potrebna asistencija dugih cijevi da bi financijski policajci mogli raditi svoj posao i ispitati poslovanje banke. Vjerojtano će i epilog cijeloga slučaja s razvojnom bankom biti identičan slučaju Hercegovačka banka. Na to će odgovor ipak dati istraga.

JAVNO.ba