SARAJEVO – U vrijeme recesije i otpuštanja radnika sve je teže naći posao. I naša se zemlja kao i mnoge druge našla u problemu nezaposlenosti, pa se na svakom koraku govori o tom problemu, tražeći izlaz kako ga prevladati. Mladi su ti koje ova svjetska pošast najviše pogađa. Mnogi od njih, iako imaju i završen fakultet, čekaju neka bolja vremena, dok se mnogi od njih, ne vidjevši drugog izlaza, odlučuju i na neke konkretnije korake.

Tako je Bosna i Hercegovina u posljednjih godinu dana izložena velikom valu iseljavanja kako mladih tako i onih malo starijih. Svi oni odlaze trbuhom za kruhom nadajući se da će za svoju obitelj u nekoj drugoj zemlji osigurati bolju i perspektivniju budućnost.

Posao se čeka od 3-5 godina

Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, s posljednjim danom 2011. godine bilo je 371.090 nezaposlenih osoba, s tim da je najveći broj nezaposlenih registriran u Tuzlanskoj županiji, i to 95.194 ili 25,65 posto od ukupnog broja nezaposlenih.

Činjenica je da je postojeći broj radnih mjesta s kojima Federalni zavod za zapošljavanje raspolaže, vrlo malen, a među najbrojnijim zanimanjima na evidenciji nezaposlenih su prodavač, automehaničar, bravar, kuhar, maturant gimnazije, strojarski tehničar, medicinska sestra, viša školska sprema šestog stupnja – ekonomist, pravnik, nastavnik, te visoka stručna sprema – diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist, diplomirani socijalni radnik i diplomirani kriminalist. Među nezaposlenim osobama s visokom stručnom spremom naviše je diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista, koji se, inače, najbrže i zapošljavaju.

Nezaposlene osobe se najčešće zapošljavaju u oblasti komercijale, prodaje i trgovine, jer je u toj oblasti najviše otvorenih radnih mjesta. Osim toga, najviše ljudi se zapošljavalo u oblasti IT tehnologija, kao i u oblastima ekonomije i financija te ugostiteljstva.

Kada je riječ o kadrovima koji su na tržištu rada najtraženiji, evidentna je potražnja za diplomiranim inženjerima informatike i elektronike kojih je vrlo malo na evidenciji nezaposlenih, kao i diplomiranih inženjera telekomunikacija, prometa, geodezije, geologije i građevine.

Postoji i određeno zanimanje za farmaceutima, pravnicima, ekonomistima, komercijalistima, menadžerima prodaje i prodavačima, IT stručnjacima, a veliko zanimanje je i za knjigovođama, računovođama i raznim drugim ekonomskim zanimanjima, kao i za liječnicima te inženjerima različitih profila.

Još jedan problem kod nezaposlenosti je taj što se na posao mora dugo čekati. Naime, prosjek vremena traženja posla iznosi više od tri godine, a za osobe dobi od 35 do 55 godina i duže od pet godina.

Posao preko interneta

Osim preko Zavoda za zapošljavanje, mnogi spas traže i na internetu nadajući se da će baš na taj način pronaći toliko željeni posao.

Primjerice, samo preko portala posao.ba prošle je godine zaposleno više od 7000 osoba. Kako doznajemo od zaposlenika na ovom portalu, najtraženija zanimanja su komercijalisti, prodavači i trgovci. Također, u ovu skupinu spadaju informatičari, administrativni radnici, radnici u ugostiteljstvu.

Kada je riječ o zanimanjima koja na ovom portalu spadaju u kategoriju deficitarnih zanimanja, informatika spada u top 10 zanimanja. Zatim, u tu kategoriju spadaju i arhitektura, ugostiteljstvo, farmacija, biotehnologija,  dok u kategoriju suficitarnih zanimanja spadaju administrativne usluge, transport, skladištenje, logistika, policija i turizam, a posloprimci su bili zainteresirani i za ekonomiju, marketing, bankarstvo i PR. U 2011. za ovim poslovima postojala je velika potražnja, ali mala ponuda poslova.

Zanimljivo je napomenuti, kako su, prema podacima portala plata.ba, najplaćeniji bili menadžeri koji su u prosjeku mjesečno zarađivali i do 4285 maraka. S druge pak strane, oni koji su najmanje bili plaćeni su konobari s plaćom od 487 maraka, čistači s 474 maraka, krojači s 458 maraka, a najmanje plaćeni su bili obućari s 422 marke.

JAVNO.ba / Dnevni list