ZAGREB- Iako talijanske banke u Hrvatskoj drže premalo novca da bi njime pokrile rekordne gubitke, u regiji ga kao najjače bankarske grupacije imaju i više nego dovoljno. MMF je već upozorio da od sredine ove godine 'zapadne' banke intenzivno povlače novac iz istočne Europe.

Ukoliko se situacija u Italiji dodatno pogorša, možemo očekivati da tamošnje banke počnu izvlačiti novac i iz svojih hrvatskih podružnica, Zagrebačke banke i PBZ-a, upozorio je Drago Jakovčević, profesor na katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu nakon što je talijanski UniCredit u trećem kvartalu objavio povijesni gubitak od čak 10,6 milijardi eura zbog čega je agencija Moody’s u srijedu stavila na promatranje njezin kreditni rejting.

Prvi čovjek PBZ-a, Božo Prka pokušao je smiriti situaciju obrazloženjem da je imovina koju bi talijanske banke-majke mogle povući iz svojih hrvatskih ‘kćeri’ samo ‘kap u moru’ te da njome ne bi mogle ‘pokriti’ goleme gubitke. Iako je to po svoj prilici istina, nije rekao da je primjerice talijanski UniCredit najveća bankarska grupacija u regiji (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina), gdje drži ukupno više od 19,7 milijardi eura, gotovo dvostruko više od ostvarenog gubitka.

Povlačenjem samo dijela tog novca iz Zagrebačke banke, ali i svih ostalih banaka-kćeri u regiji, UniCredit bi lako riješio svoje financijske probleme.

Bez 'zapadnog' novca regiji prijeti još veća kriza

Slična je situacija i s talijanskom Intesom Sanpaolo, vlasnicom Prkine Privredne banke Zagreb. Prema istraživanju konzultantske kuće Deloitte, ona je treća najveća bankarska grupacija u regiji, prisutna na svim tržištima kao i UniCredit.

- Situacija u Italiji odredit će i poteze banaka, napominje Jakovčević dodajući da domaći analitičari trenutačno pažljivo promatraju situaciju.

U svojim posljednjim regionalnim ekonomskim prognozama MMF je upozorio da već od sredine ove godine 'zapadne' banke intenzivno povlače novac iz istočne Europe jer im treba da bi se spašavale od gubitaka zbog ulaganja u Grčku.


- Zbog toga istočnoj Europi prijeti još dublja kriza, upozorio je MMF.

Što se trenutno Hrvatske tiče, u talijanskoj centrali Intese Sanpaolo za Dnevno.hr su poručili da neće povlačiti kapital iz PBZ-a.

- Banka je ove godine povećala kapital za dodatnih pet milijardi eura te je stopa adekvatnosti kapitala podignuta na 10,2 posto, a uspješno je prošla i stres-test Europskog tijela za nadzor banaka. On je potvrdio adekvatnost kapitala grupe pokazujući da Intesi Sanpaolo nije potreban dodatni kapital, ističe Anna Chiara Fracassi.

I iz Zagrebačke banke koja je prvih devet mjeseci zaključila s dobiti od 1,2 milijarde kuna, priopćili su da UniCreditovi rezovi neće utjecati na njezino operativno poslovanje.

Najgori rezultati u povijesti poslovanja

Zbog najgoreg rezultata u povijesti UniCredita, najveća talijanska banka najavila je prikupljanje 7,5 milijardi eura svježeg kapitala, fokusiranje na temeljno poslovanje u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Poljskoj i Turskoj te prodaju 48 milijardi eura tzv. ‘nestrateške imovine’. Otpustit će oko 6.000 zaposlenika. Dionice su joj u godinu dana oslabjele za više od 50 posto, a nakon objave poražavajućih poslovnih rezultata na Milanskoj burzi potonule su još za 5 posto.

Kao glavne razloge gubitka u poslovanju u banci navode otpis goodwilla u iznosu 8,7 milijardi eura, povezan s akvizicijama, uključujući i poslovne operacije u Ukrajini i Kazahstanu. Ukazuju i na otpis 135 milijuna eura grčkog duga, kao i dodatni otpis u nekim ograncima, poput Hypovereinsbanka i Bank Austria.

Banke bi teoretski zaista mogle povući kapital iz Hrvatske

Bankarski centri moći u Hrvatskoj uvjeravaju da se kriza talijanske države neće preliti na Hrvatsku, bez obzira na to što su najveći kupci talijanskih državnih obveznica, Intesa i UniCredit, vlasnici vodećeg hrvatskog bankarskog dvojca – PBZ-a i Zagrebačke banke.

- Teoretski, banke majke mogle bi povući višak kapitala iz Hrvatske, ali praktično ne vjerujem da će to učiniti jer je taj novac kap u moru njihovih potreba. Njihove probleme ne bi riješilo čak ni to da povuku sav svoj kapital od približno 23 milijarde eura, kaže viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac.

Pet najvećih banaka u Italiji drži 164 mili-jarde eura duga te zemlje, a vlasnici PBZ-a i Zabe čak 110 milijardi eura talijanskih obveznica. HNB je izračunao da se u hrvatskom bankarskom sustavu nalaze 3 milijarde eura 'viška' kapitala iznad zakonskog minimuma, što je premalo za razmjere talijanskih dugova. No, za Hrvatsku je to mnogo novca, pa te 3 milijarde eura daju dodatnu sigurnost da će se banke dobro nositi s novim valom krize.

Poslovni podaci hrvatskih banaka za 2011. pokazuju da im je u prva tri kvartala ove godine dobit porasla oko 9 posto, na 3,76 milijardi kuna, a, kao i dosad, glavnina dobiti od oko 60 posto, stvorena je u Zagrebačkoj banci i PBZ-u.

JAVNO.ba / Dnevno.hr