Svako novo otkriće za sobom povlači posljedice za ostale faktore u istoj sferi djelovanja. Ni novinarstvo nije postajalo imuno na promjene, pogotovo pogledamo li u prošlost. Tisak je nastao još u srednjem vijeku Gutembergovim otkrićem tiskarskog stroja 1445. godine u Mainzu. Prva radio postaja je nastala u Pittsburgu 1920. Prve televizijske slike nastale su 1929. Pojava novih medija novinarstvu je podarila nove vidike na velikom horizontu novinarskog posla i oni čine vrhunac u razvoju javnog komuniciranja.

Piše: Marko Čuljak

Kao i prije, nakon prvotnog šoka za ostale faktore, slijedila je usporedba ostalih medija s internetom te su sagledane prednosti i nedostaci u odnosu na novi medij.  Internet novinarstvo zasigurno ima i prednosti i nedostatke u odnosu na ostale medije. Za početak, ipak treba imati na umu kako radio nije ugrozio tisak, televizija nije ugrozila radio pa tako je teško povjerovati da će i novi mediji ugroziti opstanak ostalih vrsta medija.

Novi mediji nisu mogući bez interneta. Koliko su uznapredovali, govori činjenica da niti jedna ozbiljna novinska, radio ili televizijska kuća nije propustila osnovati vlastitu internet stranicu. Također, brojni pioniri novinarstva na internetu i osnivači vlastitih blogova su dobijali ponude od eminentnih TV ili novinskih kuća. Dakle, koji god medij bio u pitanju, najvažnija je kvaliteta pisane ili izgovorene riječi. Svaki medij će biti čitan ili gledan ukoliko se novinari vode novinarskim načelima, angažiranošću, zanimljivošću, brzinom i, prije svega, objektivnošću kao najvažnijem načelu.

A objektivnost u novinarstvu je donja granica istinitosti koju novinar ne bi smio prijeći. Radio je najbrži medij, televizija je slikom uspjela biti najizravnija gledateljima, tisak je analitičnošću najisrpniji te se informacijama u novinama čitatelj može uvijek vratiti, za razliku od, recimo, radija gdje je lako propustiti određenu informaciju. Internet je od svega uzeo najvažnije. Razvoj tehnologije omogućio je internetu posjedovanje i slike i zvuka a i prostora za podrobniju analizu. A s par klikova se uvijek možemo vratiti jednoj informaciji.

Bosna i Hercegovina, s ostalim zemljama regije, nije još uvijek razvila internet novinarstvo kao zapadne zemlje. Ali ipak je ta tendencija u porastu jer se svakim danom sve više ljudi, pogotovo mladih, uključuje on-line. Povećanjem broja korisnika interneta, povećat će se i broj medija a samim time i broj oglašivača na internetu. Ipak, oglašivači koji plaćaju reklame, marketing kao izvor prihoda, je neizostavan. Bez obzira na tu činjenicu, kvaliteta informacija je najvažnija jer oni koji obmanjuju javnost bombastičnim, nepotvrđenim ili, u najgorem slučaju, netočnim informacijama, steći će samo kratkoročnu pozornost prije nego ih publika napusti.

Jedan od posljednjih pokušaja objašnjavanja velike uloge interneta u medijima bio je od skupine njemačkih blogera koji su autori najčitanijih blogova u toj zemlji. Oni su donijeli Internet manifest, 17 točki manifesta pod naslovom Kako novinarstvo finkcionira danas?. Manifest je napisan kao reakcija na tvrdnje pripadnika njemačkih tradicionalnih medija koji misle kako im internet financijski šteti te zahtjevaju dio prihoda od oglašavanja na stranicama koje se bave novinarstvom, dakle, portalima.

Glavne točke manifesta donose činjenice kako je tehnologija promijenila medijsku sliku. Medijske kuće moraju razumjeti način života današnjih korisnika medija i prihvatiti njihov način komuniciranja. Na internetu je se moguće informirati bolje nego ikada do sada a pravo na informiranje je jedan od temelja slobodnog društva. Aktivno sudjelovanje javnosti na internetu je novi zadatak novinarstva jer upravo internet omogućuje komunikaciju s onima koji su prije bili znani kao primatelji informacija. Današnjem medijskom svijetu nisu potrebni novinari koji sve znaju, već oni koji istražuju i komuniciraju.

Jedino na što internet novinarstvo još nije imuno je povreda etičkih pravila. U BIH postoji etički Kodeks za tiskane medije te RAK, Regulatorna agencija za elektroničke medije. Oni prate povredu etičkih pravila u tiskanim i elektronskim medijima. Iako postoje etički kodeksi za internet novinarstvo, još nigdje na svijetu nije utvrđen sustav kažnjavanja za one koji prekrše norme.

Jedino u zemljama s totalitarnim sustavima će nastradati blogeri koji „dirnu u osinjak“. I u ovim slučajevima je internet dostigao novu razinu jer postoji stranica (www.threatened.globalvoicesonline.org) koja prati povrede prava na informiranje. Na njoj je moguće, pomoću karte svijeta i vremenske skale, vidjeti gdje, kada i zašto je uhićen pojedini internet novinar. Ipak, povreda etike u bilo kojem mediju će naškoditi samo novinaru i mediju za koji piše. Kao što je štetna cenzura u određenim okvirima, tako je i kleveta ono što ne ocrnjuje samo subjekt klevete, već i onoga koji kleveće.

Dakle, internet je unio novinu, svježinu u novinarstvu. Neće nikoga ugroziti, samo će novinarstvo dovesti do stupnja gdje će čitatelji biti ti koji će procijeniti vjerodostojnost informacija. I dalje će presudna biti, kao i uvijek, kvaliteta informacije koja posjeduje sve odlike dobre vijesti, odgovore na pitanja i izvore informacije. Tko će opstati, odlučit će primatelji informacija koji u novim novinarskim prilikama, postaju sve uključeniji u medije, čak i u kreiranju informacija.

JAVNO.ba