Glasno i jasno, ali ne tajno nego JAVNO.

Hercegovački križari - ŠKRIPARI, ponosni ratnici koji su likvidirali 1874 OZN-aša

Ponedjeljak, 25 Travanj 2011 19:43
Ispis PDF

ŠIROKI BRIJEG - Nažalost, u krilu ove zemlje od 1940 -1945. godine nikli su, posebno tijekom godina rata, mnogi izdajnici i zlikovci koji su u mnogo čemu premašili svoje učitelje i gospodare.

Piše: Zvonko Palavra

Poznata je činjenica da su iz krila ove uboge zemlje Herceg Bosne nikli sinovi i kćeri koji su svojim svijetlim djelima i junaštvom ovjenčali slavom svoju zemlju za sva vremena i za sve buduće generacije.



Ta slava, taj ponos, to najveće priznanje u prvom redu pripada njihovom Vrhovnom Komandantu Titu, a oni su u najsudbonosnijem trenutku uzeli u svoje ruke sudbinu naših naroda i narodnosti, poveli ih u veliku oslobodilačku borbu, u vrijeme kada je mnogima ta borba izgledala kao juriš u nepoznato, a iz koje su neki izišli kao pobjednici a neki završili u kamenjaru.

Svi ti zlikovci rođeni su i odgojeni u krilu krvoločnih neprijatelja a kod naroda su predstavljeni kao izdajice jer su bili sluge Srbima i velikoj ideologiji i ubijali svoj narod te postali izrodi a svoje izdajničko lice pokazali su odmah iza 1945. godine. Te mračne snage sa još mračnijim ciljevima sve su isplanirale i predvidjele, ali nisu računale sa voljom i željom ovoga naroda koji je kroz krvavu četvorogodišnju borbu u NDH rekao svoje - da ne prihvaća zakon o amnestiji, jer on ne dolazi od istinitih Hrvata, već od Srbočetničkih partizana  i projugoslovenski orijentiranih građana.



Rat je završio, ali on za službu OZN-e nije prestao. Nastavio se u drugom vidu i otpočela je ogorčena borba s ostacima ustaša koji su se povukli u škrip, pa su ih nazvali škripari ili kamišari, ali nije lako ni OZN-ašima i ako su se služili "banditatizmom" svake vrste sa mračnim silama, jer svi su mahom ogrizli u krvi, pljačci, silovanju a i mnogi su bili u četnicima pa su amnestirani.

Neću Titi, Neću Draži, ajde u škrip pa me traži!!! Orila se ganga po planinama a Judine sluge kreću u akciju kako bi doznali gdje im je sklonište i skrivene pećine i tko im donosi hranu, a posebno tko su im jataci. Bio je rijedak slučaj da bliski rođak pristaje sudjelovati u akciji hvatanja škripara, iako su ih Mirko Praljak i Lovre Kovačević prisiljavali na izdaju, a kad bi odbili i oni bi bili mučeni i likvidirani nesretnim slučajem.

Hercegovačko gerilski zdrug na čijem se čelu nalazio Božo Mandić i Benko Penavić na Privalju su sačekali OZNA-ša Jurčića (Mate)Mirka iz Gruda tako da su ga 15. studenoga 1945. sačekali, jer znali su da je nosio povjerljivu poštu iz Drinovaca u tadašnju Lišticu,  te ga pretukli i odveli pravac Rakitna i tu ga likvidirali.

Nisu se Škripari dali lako prevariti pa tako je platio glavom i OZN-aš iz Posušja Ramljak (Pere) Marinko. Krenuo je sa trojicom u selo Crnač uhvatiti živa ustašu na spavanju a kad je upao u kuću hrvao se s ustašom, no ustaša je Ramljaka samokresom likvidirao na licu mjesta, a kad je bježao rafal ga je pokosio tako da su obojica ostala ležeći u Crnču.

Škripare nije bilo lako izvući iz njihovih dosta sigurnih vrtača i vučjih jama, trapova i drugih skrivalica, a njihov strah i biježanje od svake pa i partizanske vojske već su počeli osjećati izdaju najbližih jataka i suradnička mreža bila je veoma slaba i neefiksana. Gotovo da nije bilo pouzdanije osobe koja bi im mogla pružiti neki ozbiljan podatak o ovim opasnostima.

Postajali su svijesni da su izgubili rat, da su izgubili državu koju su sanjali, al' nisu se neprijatelju dali u ruke, jer ni sami nisu znali što ih slijedi u slučaju predaje.

S velikim iskustvom Žarko (Andrije) Karačić iz Donjeg Crnča kod Lištice bio je u domobranima, a služio kod Banja Luke i čim je ugrabio priliku prebjegao je u partizane u jednu krajišku brigadu. Došao je svojoj braći partizanima i pomogao im u hvatanju
Škripara. Tako u siječnju 1948. godine sukobio se sa ustašama pretresajući teren Goranci - Bogodol, kod Mostara. Teško ranjen, prevezen je u Mostarsku bolnicu. Umro je 10.03.1948. godine.

Dujmović (Joze) Stipe rođen 23. prosinca 1922. u selu Vinica, općina Duvno, dobrovoljno se javio da želi četnike hvatati oko Mostara i tako je smrtno mitraljezom pokošen kao dragovoljac KNOJ-a.

Bebić (Stanka) Drago rođen 25. svibnja 1925. u selu Grab - Ljubuški, četiri godine poslije rata nalazio se u III brigadi KNOJ-a a 9. srpnja 1950. na Alipašinu Mostu u Sarajevu sukobio se sa grupom  pripadnika organizacije "Mladi muslimani" koji su ga izboli noževima.



Nije lako posmatrati bojište poslije 1945. godine u Hercegovini jer su potresne slike divljanja partizanskih krvnika koji su čvrsto riješili uništiti što više naroda, da se osvete svima onima koji su se u Širokom Brijegu, ali i širem prostoru Hercegovine radovali slobodi svoje zemlje.

Sve u svemu Škripari su likvidirali 1874 pripadnka OZN-e i to je ponos jednog naroda čija je povijest puna buna i ustanaka protiv tuđina. To je ponos naroda i njegova radost zbog toga što je imao takvu hrvatsku mladost i snagu i izražavali mišljenje da se ne
treba predati neprijatelju, pasti pred njim na koljena. To potvrđuje hrvatstvo, a nikako retorika i djelovanje današnjih hrvatskih političkih lidera u BiH.

Mnogi su u Hercegovini izgubili u prošlom ratu nekog svoga, mnogima su njihovi dragi prijatelji i rodbina završili u jamama, il' pod kamom okupatorskih đželata, il' u logorima, u najvećim mukama. Ovo zlo treba vrijediti za našu Hercegovinu u kojoj je narod danas nažalost razjedinjen, u kojoj su politikanti i politički špekulanti bili uspijeli zavaditi ljude i baciti krvav nož među narod.

Tako i u prošlom ratu mislili su partizani da neće nitko ostati živ, a da će se ostatak naroda međusobno isklati kao mravi i da će im partija vječno trajati, da su u Jajcu udareni temelji...

Kada su ganjali škripare po kamenjaru umirali su s pozdravom "Partiji na usnama". Koja li luđačka partija? I tako njih 1874 stradaše u Širokom Brijegu i okolici dok su kroz desetak godina borbe nakon rata dokrajčili skupinu Škripara kojih nije bilo mnogo, ali koji u svom narodu ostaju vječni heroji i koji današnjim naraštajima trebaju biti putokaz kako se boriti za svoj narod i svoju zemlju, ali nikako za političke manipulatore koji svoj narod dovedoše posljednjih godina na ovako niske životne margine, koji svoj narod, kako sami kažu, majoniziraše!

JAVNO.ba

 

Komentari:

Facebook

Tražiš posao?

JAVNO.ba

Partneri





NetRaja.net