BEOGRAD - Srbija bi uskoro mogla dobiti zakon o otvaranju tajnih dosijea službi bezbednosti. Predstavnici Bezbednosnoinformativne agencije i Ministarstva pravde izrazili su spremnost i ponudili suradnju zaštitniku građana Saši Jankoviću da pripremi zakonski prijedlog, a jedini problem, sudeći po riječima Jankovića, bi moglo predstavljati neslaganje stručne javnosti o načinu na koji bi se dosijei otvarali. U vrhu BIA našem listu je rečeno da je ova agencija spremana sudjelovati u izradi ovakvog zakona.

Saša Janković, zaštitnik građana, kaže za naš list da je otvaranje dosijea osjetljivo pitanje i da je za pisanje ovog prijedloga potreban konsenzus stručne javnosti.

„Ne bi bilo dobro kada bi se otvaranje dosijea u službama bezbednosti shvatilo kao prijetnja, a da se stvori utisak da je to„šarena laža” – objašnjava Janković.

Kada bi javnost prepoznala napore da se već jednom riješi pitanje koje već desetljeće ostaje nedefinirano, Janković bi, kaže, mogao oformiti radnu grupu stručnjaka koji bi napisali prijedlog zakona o otvaranju dosijea službi bezbednosti, uz uvažavanje svih argumenata stručne javnosti. Tvrdi da bi funkcionalna verzija zakona mogla biti završena u roku od tri do šest mjeseci.

Problem kod otvaranja tajnih dosijea je uvijek bio neslaganje stručne javnosti o načinu na koji bi se to uradilo. Srpski pokret obnove, stranka koja je najglasnija po ovom pitanju, smatra da bi trebalo da se otvore svi dosijei i da se objave imena svih doušnika, kako je to urađeno u Češkoj poslije pada komunizma. S druge strane, stručna javnost, ali i sama tajna služba, bila je protiv objavljivanja imena doušnika, jer bi to praktično ugasilo današnju agenciju.

Jednostavno, smatraju oni, ukoliko bi se otkrila imena informatora, današnja BIA bi ostala bez informacija, jer nitko više ne bi pristao da otkriva podatke bez kojih je, i pored sve tehnologije, nemoguće obavljati poslove nacionalne bezbednosti.

Kako se čini, sam Janković ima dobro, moglo bi se reći, kompromisno rješenje – ovo pitanje bi trebalo da rješava nadležni sud, od slučaja do slučaja.

„Svaki građanin bi mogao imati uvid u svoj dosije, u one podatke koje je tadašnja služba državne bezbednosti prikupila o njemu, ali ne bi mogao vidjeti tko je bio informator. Ukoliko bi čovjek u dosijeima vidio da mu je nanijeta velika šteta od strane informatora, na primjer da je zbog nečije namjerne dezinformacije ostao bez posla, onda bi mogao da se obrati nadležnom sudu sa prijavom protiv nepoznate osobe. Sud bi onda procjenjivao da li će suditi informatoru i time objavio njegovo ime“ – objašnjava Janković.

Dodatni problem bio je, kako se stekao dojam, neslaganje BIA da se ti dosijei otvore. Međutim, u BIA je za naš list rečeno da su oni spremni da pomognu u stvaranju zakonskog prijedloga za rješenje ovog pitanja. Prije pet godina je BIA napravila nacrt zakona koji bi riješio ovo pitanje, ali taj zakon nikada nije došao na dnevni red Vlade i Skupštine. Janković je tada, kao stručnjak zaposlen u misiji Oebsau Beogradu, pisao komentare na zakonska rješenja predložene od strane BIA.

Janković objašnjava kako se stav BIA promijenio po pitanju otvaranja dosijea.

„Prije dvije i po godine kada je predlagan zakon o službama bezbednosti, podnio sam dva amandmana Narodnoj skupštini. Prvi koji se ticao kontrole službi je usvojen, dok je drugi predviđao da se u roku od šest mjeseci od usvajanja zakona otvore tajni dosijei. Taj amandman je odbijen na sjednici Odbora za obranu i bezbednost skupštine. Poslije toga sam rekao da ću da iskoristim svoju zakonsku mogućnost i predložim usvajanje takvog zakona. U međuvremenu je usvojen Zakon o zaštiti podataka ličnosti koji je praktično bio preduvjet za otvaranje dosijea, pa su predstavnici BIA tijekom moje kontrolne posjete ovoj agenciji bili spremni da mi pomognu. Rekli su da će rado surađivati“ – objašnjava Janković.

JAVNO.ba | Politika