PARIZ - Nesvakidašnja izložba, nazvana "Dreamlands" održava se u pariškom kulturnom centru "Georges Pompidou", do 9 kolovoza. Izaziva veliko zanimanje stanovnika Grada svjetlosti ali i mnogobrojnih turista, koji vladaju njegovim ulicama. Pokazivanje urbanih promjena nastalih u međunarodnim metropolama, svjetskim postavkama ili zabavnim parkovima,  podsjećaju kako je budućnost- zapačela!

Piše: Džana Mujadžić

Naziv "Dreamlands" je neskrivena iluzija na "Dreamland" (u jednini), zabavni park otvoren 1904. godine  u Coney Islandu, pa i zapaljen godinu kasnije. Brojni eksponati što parišku postavku čine više nego zanimljivom i posebnom, poput rekonstrukcije venecijanskih kanala, minijatura zamišljenog grada "Liliputia", koje su poslužile Remu Koolhaasu kao inkubator arhitekture pokazane u djelu "Delirous New York" što poručuje da suvremeni grad, može biti opremljen kao zabavni park.

Autora najviše zanimaju neobične i intrigantne slike,  predstavljajući ga spektakularnim. "Koolhaasova proučavanja prethode opća, urbana razmišljanja  te ih pokazujemo izbliza“ - ističe prvi komesar postavke, Quentin Bajac.


Pučka kultura osnova metropola

"Izložba je i nastala zahvaljujući našem oduševljenju i zanimanju za djela suvremenih umjetnika kao što su Pierre Huyghe, Andreas Gursky, Mike Kelley, Kader Attia ili Martin Parr. Zajednički razmišljaju o poroznosti kulture, zabave i umjetnosti bučnog prikazivanja. Povezali su ih sa  još uvijek jakim interesom za američku kulturu, odnosno način na koji SAD razvijaju kulturu, izravno spojenu sa svijetom zabave i potrošnje. Njihov odnos prema pučkoj kulturi koja se značajno izmijenila je, ležerniji i manje ukočen, nego naš“ - objašnjava njegov kolega, Didier Ottinger.

Usporedo s izložbom  što se savršeno uklapa u posebni ugođaj popularnog "Beaubourg"-a, koji u vlastitoj memoriji nosi naslijeđe "Fun Palace"-a Cedrica Pricea, dalekovidnog arhitekte i utopiste, iz 60-tih godina prošlog stoljeća, sam centar "Pompidou", po oblicima i formama odbija monumentalnost, referirajući se na suvremenu arhitekturu i industriju sakupljanja i štokiranja, kojima je bliži, nego muzejima  klasičnog uređenja.

Zato  otvara istinski projekt preglednosti demokratizacije i širenja kulturnog domena. "Beaubourg" je među prvim muzejima potvrdio da filmska umjetnost, jednako kao i dizajn te arhitektura, mogu zauzimati značajno mjesto među umjetničkim remek-djelima, 20-tog stoljeća. Htjeli smo provjeriti naslijeđe centra, zahvaljujući ovoj izložbi. Ako je "Dreamland" pokrenuo New York, "Fun Palace" je prouzročio isti fenomen u Parizu".

Od početka 19 stoljeća, u povijesti umjetnosti se postavlja pitanje o hijearhiji kulturnih vrijednosti. Već tada je bilo avangardističkih pravaca, što su se održali do kraja prošlog stoljeća. Postojalo je stvarno prožimanje i približavanje pučke kulture, zabave i mnoštva umjetničkih pravaca pa se ta nesvakidašnja pomiješanost, zajednički nazivala "visoka kultura"!

Izložba " Dreamlands" dotiče ove sadržaje, i u urbanističkim pa arhitektonskim domenima. Projekcije, makete, postavke u 3D, fotografije, crteži i platna, čine veliki izbor potpora sto ističu zbližavanje industrije, zabave sa nastankom i razvojem novih metropola.


Eiffelov toranj preteča promjena

Ako su američki centri simbol promjena, Eiffelov toranj predstavljen na Svjetskoj izložbi 1889. godine, je spomenik sa kojim je i fenomen započeo. Konstrukcija se udaljila od vlastite funkcionalnosti postavši sinonimom prestiža, objektom kojeg je neizbježno posjetiti, kao što to čine slavne i poznate osobe. Toranj posjeduje vodeće mjesto na izložbi. Smješten na ulazu i pokazan u svim oblicima, na mnoštvu predmeta i u različitim stanjima i vidovima. Eiffelov toranj je sa Venecijom  najviše kopiran, te najreprezentativniji objekt na svijetu. Ujedno je i simbol reprodukcije spomenika, česte u našem dobu.

Denise Scott Brown i Robert Venturi su 1972. objavili knjigu "Learning from Las Vegas", koja potvrđuje kako je domaća, moderna arhitektura pučka i popularna, karakterizirana parkiralištima  ili "drive-in" i najzanimljivija.

Predstavljena je u "Beaubourg"-u sa arhivskim projekcijama. Ako se obrati pažnja na povijest gradova kao što su Pariz, naizgled stabilnih oblika, začuđuje njihovo mijenjanje, zahvaljujući kojemu postaju istinski, suvremeni dekori.

Haussmannovske fasade danas predstavljaju poslovnu organizaciju, jako različitu od izvorne. Uredi, sportske dvorane, luksuzna obitavališta gradske buržoazije, naizgled nepokretna stalno se pretvaraju radi simuliranja različitih dekorativnih adaptacija. New York, gdje se dugo razvija  svjetski raširen "fasadizam"  stereotipa, i u kome su se često stare građevine zamjenjivale novim, danas se pazi pa se nova zdanja ostvaruju iza fasada nekadašnjih.

Grad mora naličiti sebi samom, posebno radi turističkog rivaliteta velikih metropola. Među predstavljenim ostvarenjima, zanimljiv je  provokativni film o arhitekturi Dubaia jer posjeduje mnoštvo sadržaja, istaknutih na izložbi.

Projekt "Falcon City of Seven Wonders" je novo turističko uporište, smješteno u pustinji. Predstavljen u numeričkim slikama, koje dozvoljavaju ostvarenje efekata sličnih stvarnosti, film pokazuje i dvoličnost grada smještenog na strmoj udubini, što dijeli reprezentaciju od stvarnosti.

Filmu stavlja u perspektivu središnju ideju novonastalih gradova, čiji stanovnici, posjetitelji ili turisti, tumače uloge, koje su drugi planirali, kao na pozornici! Producenti su upotrijebili vještine tehničara iz Disney-a, pa tako urbanistički projekti Dubaia, sliče urbanim, ranije ostvarenim u zabavnim parkovima.

JAVNO.ba