Tržište naše zemlje doslovno je preplavljeno krivotvorenom robom svih vrsta, a pritom je u najvećem broju slučajeva riječ o krivotvorinama svjetski poznatih brandova obuće, odjeće, kozmetike, ali čak i prehrambenih proizvoda.

Konstantna upozorenja udruga potrošača iz naše zemlje, čini se, kako nisu urodila plodom, tako da je danas stanje takvo da se ne može sa sigurnošću utvrditi što je kvalitetna marka, a što krivotvorena roba, pogotovo kad je u pitanju hrana i tehnički proizvodi. Stoga zapanjujuće zvuči podatak da čak 45 posto tržišta u BiH čini roba sumnjivog podrijetla koja nije prošla potrebne kontrole.
- Taj postotak se odnosi na robu koja je prošla nelegalno u BiH i nije izvršena nikakva kontrola, upozorio je Mesud Lakota, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača, te navodi kako ne mora značiti da je sva ta roba krivotvorena, ali svejedno baca sjenu sumnje na njezino stvarno podrijetlo i kvalitetu.

Tehnička roba

Glavni krivac su, smatra Lakota, institucije sustava koje bi trebale vršiti nadzor tržišta, koji se inače provodi jako traljavo, tako da se pravi brand zaista ne može ili se vrlo teško prepoznaje. Primjerice, počevši od deterdženata, preko tehničke robe, pa do hrane, reklame na najizravniji način govore kako su to kvalitetni proizvodi, koji, pak, u velikom broju slučajeva ipak ne zadovoljavaju ni osnovne standarde. Građani se u to uvjere, nažalost, tek nakon što kupe robu.
- Odgovorno tvrdim kako nismo sigurni kada je u pitanju hrana i tehnički proizvodi, upozorio je Lakota, koji podsjeća kako su za tehničke proizvode već odavno trebala biti formirana povjerenstva zadužena za provjeru i stavljanje u promet bilo kojeg tehničkog uređaja. No, budući da ta povjerenstva nikada nisu formirana, nekvalitetni proizvodi i dalje kolaju tržištem BiH.
- Više ne možemo kazati tko je veliki, a tko mali proizvođač, jer se ta tehnička roba često proizvodi u zonama koje ne podliježu carinama i oporezivanju. Kod tehničkih stvari često ne možemo znati tko ih je zapravo napravio, a problem su i premale deklaracije s kojih se vrlo teško može iščitati podrijetlo, pojasnio je Lakota.
Kada je, pak, u pitanju hrana, Agencija za sigurnost hrane je ostvarila određeni napredak u posljednje vrijeme, ali druge institucije i dalje, tvrdi Lakota, ne rade dovoljno kako bi se ispitalo koliko se krivotvorenih prehrambenih proizvoda nalazi na policama dućana i supermarketa. Ipak, pored tehničke robe i hrane, sumnjiva je i ona trošarinska, jer postoje pokazatelji da se u regiji nalaze dvije do tri ilegalne privatne tvornice duhana.

Male razlike

Da je borba protiv uvoza robe sumnjivog porijekla zaista nezahvalan posao, svjedoči i tvrdnja glasnogovornika Uprave za neizravno oporezivanja Ratka Kovačevića, koji je za naš list kazao kako su neki artikli, pogotovo kozmetički ili tehnički, tako dobro krivotvoreni da je teško otkriti razlike. Najčešće se pokušaj uvoza robe koja je krivotvorina poznatih svjetskih marki otkrije tako što fakturna vrijednost robe bude niska, a u slučaju sumnje djelatnici UNO-a imaju obvezu pozvati stručnu osobu ovlaštenog zastupnika za navedenu marku. Sve dok se ne izvrši detaljna analiza i ne utvrdi radi li se zaista o krivotvorini ili originalu roba se stavlja izvan prometa. Tako su ovlašteni službenici UNO-a u prvoj polovici 2010. godine podnijeli su 222 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vrijednost privremeno oduzete robe iznosi oko milijun i 200 tisuća maraka.
Kovačević je potvrdio kako se među privremeno oduzetom robom najviše nalazi razna kozmetika i farmaceutski proizvodi u vrijednosti većoj od 400 tisuća maraka, zatim tekstilni proizvodi u vrijednosti od gotovo 200 tisuća maraka. Tu su i cigarete, dioptrijske i sunčane naočale, automobili i dijelovi za automobile, različita tehnička roba, tablete, kava itd.
- Na nezakonit način roba se najčešće pokušava uvesti iz Kine, koja je poznata kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača raznih roba. Posebno se često pokušava u BiH uvesti roba koja predstavlja kopiju poznatih svjetskih brandova, pojasnio je Kovačević. Navedeni podaci pokazuju kako je problem krivotvorene robe još uvijek gorući i traži hitne mjere. No, pitanje hoće li država napokon početi aktivnije se boriti protiv krijumčara različite vrste ostaje i dalje neodgovoreno.

I građani su krivi

Istodobno iz Udruženja potrošača RS-a tvrde kako postoji sigurno mnogo robe koja ne bude uhvaćena u krijumčarenju i nalazi se na našem tržištu, a primjer je i poplava “poznatih” marki poput Armanija i drugih. S druge strane, pored upozorenja koja se godinama ponavljaju, nadležne federalne institucije, a pogotovo Federalno ministarstvo trgovine, tvrde kako se potrošači vrlo rijetko obraćaju njima u slučaju problema s krivotvorenom robom. Ipak i ono malo pritužbi odnosi se prvenstveno na kupnju krivotvorene robe u buticima i drugim vrstama trgovina, gdje preslike prodaju kao original i po istim cijenama kao original.