Ovo su sve veliki ljudi, čija su otkrića promijenila svijet, međutim, svi oni su ostali ozlijeđeni ili su čak poginuli tijekom obavljanja svojih eksperimenata. Napredak koji su napravili u nauci je nevjerojatan, i mnogi od njih su otvorili vrata za neke od najvećih čovjekovih dostignuća i izuma.

Pripremio: Mili Marušić

1. Sir David Brewster

Sir David je bio škotski naučnik i pisac. Polje interesa su mu bili optika i svjetlosna polarizacija. 1831. godine, sir David izvodi kemijski eksperiment koji ga je skoro oslijepio i ostavio ga hendikepiranim do kraja života. Sir David je poznat kao izumitelj kaleidoskopa - igračke koja daje radost djeci već dugi niz godina.

2. Aleksandar Bogdanov

Bogdanov je bio ruski fizičar, filozof, ekonomist, pisac znanstvene fantastike i revolucionar. Godine 1924. počeo je eksperimentirati s tranfuzijom krvi, vjerojatno u potrazi za „vječnom mladosti". Nakon jedanaest transfuzija koje je sam sebi izveo, izjavio je da si je time reducirao opadanje kose i poboljšao vid. Nažalost znanost o transfuziji tada je bila još nerazvijena, a krv od donatora koju je koristio nije bila testirana. Tako je jednom primio transfuziju krvi koja je bila zaražena malarijom i tuberkulozom. Ubrzo nakon toga umro je od posljedica.

3. Karl Scheele

Scheele je bio briljantan farmaceutski kemičar koji je otkrio mnoge kemijske elemente. Najvažniji kemijski element koji je otkrio bio je kisik, klor i magnezij, iako je Joseph Priestley prvi objavio njegova otkrića. Također je otkrio proces vrlo sličan pasterizaciji. Scheele je imao naviku kušati svoja otkrića, pa je tako srećom preživio 'isprobavanje' hidrogen - cijanida. No, na kraju je, sudeći po simptomima, umro od trovanja živom.

4. Elizabeth Ascheim

Elizabeth Fleischman Ascheim udala se za svog liječnika, dr. Woolfa. Zbog svoje profesije, Woolf je bio zainteresiran za nova otkrića Wilhelma Conrada Rentgena - x zrake, tj. rendgen. 

I Elizabeth je pokazala toliki interes prema tim, tada nevjerojatnim otkrićima, da je uskoro kupila aparat za rendgen koji je smjestila u suprugov ured u San Franciscu. Elizabeth i Woolf nekoliko su godina eksperimentirali s aparatom snimajući jedno drugo. 

Nažalost nisu bili svjesni posljedica zračenja rendgena tako da se nisu zaštitili prilikom snimanja što je Elizabeth uzrokovalo rak od kojeg je i umrla. 

5.  Jean-Francois De Rozier

Jean-Francois bio je profesor fizike i kemije. Godine 1783. svjedočio je prvom letu balonom na svijetu što je u njemu stvorilo strast za letenjem.

Nakon što je asistirao pri letu ovce, kokoši i patke, odlučio se sam krenuti na putovanje. Letio je na visini od 914 metara s balonom na vrući zrak. No tu nije stao, De Rozier je isplanirao kako će prijeći balonom La Manche od Francuske prema Engleaskoj. Nažalost to mu je bio zadnji let.

Nakon što je dostigao visinu od 450 metara u balonu s kombiniranim vrućim zrakom i plinom, balon se počeo ispuhivati, a znanstvenik je smrtonosno pao. Njegova zaručnica umrla je osam dana kasnije, vjeruje se da je počinila samoubojstvo.

6.  Sir Humphrey Davy

Sir Humphrey Davy, briljantan britanski kemičar i izumitelj, imao je trnovit početak svoje znanstvene karijere. Kao mladi pripravnik bio je otpušten s posla u ljekarni jer je uzrokovao previše eksplozija.

Kad se napokon 'ufurao' u kemiju, imao je naviku udisati razne plinove i etere s kojima je radio. Srećom ta loša navika dovela je do otkrića anestetskih osobina dušikovog oksida. Nažalost ta ista navika ga je skoro par puta ubila. Česta trovanja pretvorila su ga u invalida zadnja dva desetljeća njegovog života. U to vrijeme si je i trajno oštetio vid u eksploziji dušikovog triklorida.

7. Michael Faraday

Zbog oštećenja očiju Sir Humphrey Davyja, Faraday je postao njegov pripravnik iliti šegrt. Nastojao je poboljšati Davyove metode elektrolize i doći do važnih otkrića u području elektromagnetike.

No, Davy se svojim pehom 'zarazio' i svog pripravnika. Faraday je u eksploziji dušikovog klorida također oštetio vid. Ostatak života proveo je kronično se trujući kemikalijama.

8. Galileo Galilei

Rad Galilea u poboljšanju teleskopa otvorio je tamnu eru neznanja o svemiru i stvorio nove spoznaje, proširio vidike za nove generacije, ali i uništio vid izumitelja.

Galileo je bio opčinjen suncem i provodio mnogo vremena buljeći u njega što mu je poprilično naštetilo mrežnicama očiju. To je bio najvjerojatnije razlog njegovog skorog slijepila u zadnjih četiri godine života. Zahvaljujući njegovim otkrićima i studijama tijekom života, nazivaju ga još i  "Ocem moderne fizike".

9. Louis Slotin

Kanađanin Slotin, radio je na projektu Manhattan (američki projekt kojim se kreirala prva nuklearna bomba). U procesu eksperimenta kojeg je 21. svibnja 1946. godine obavljao Slotin kugla plutonija trebala je biti zatvorena u dvije šuplje polukugle, donja je polukugla već bila smještena oko plutonijeve jezgre, dok je gornju kroz rupu na vrhu palcem i odvijačem Slotin držao odvojenom od plutonijeve jezgre.

Šuplju gornju polukuglu odvojenom trebali su držati posebni držači i nije poznato zašto je Slotin koristio odvijač. Sklapanje dviju šupljih polukugli oko plutonijeve jezgre značilo je reakciju kritičnosti. Upravo se to dogodilo kad je odvijač slučajno iskliznuo, a Slotin palcem nije uspio zadržati polukuglu. 

Svjedoci su rekli kako je u trenutku spuštanja došlo do plavičastog bljeska i isijavanja topline. Slotin je golim rukama razdvojio dvije polukugle i prekinuo lančanu reakciju. Pri tome je značajno ozračen zbog čega je umro devet dana kasnije.


10. Marie Curie

Marie Curie i njen suprug Pierre su 1898. godine otkrili radij. Curie je provela cijeli svoj život istraživajući radij i liječenje radijacijom. Njena konstantna izloženost radijaciji uzrokovala joj je leukemiju od koje je umrla 1934. godine.

Curie je prva i posljednja osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade za znanost, iz dva različita područja, kemije i fizike.

Bila je i prvi ženski profesor tj. prva profesorica na Sveučilištu u Parizu.

JAVNO.ba