VIŠNJAN - Kiša meteora drakonida koja nam stiže ovaj vikend bit će neuobičajeno snažna, pa astronomi upozoravaju da bi mogla biti više oluja nego kiša, kako prenosi tportal.hr.

Ako se predviđanja obistine, na vrhuncu kiše moglo bi ih biti 600-tinjak na sat – znatno više nego Perzeida u kolovozu.

Zabrinuti zbog ovih najava, stručnjaci iz NASA-e i drugih svemirskih agencija objavili su da će budno pratiti razvoj situacije jer postoji mogućnost da drakonidi oštete Međunarodnu svemirsku postaju ili neke od umjetnih satelita u Zemljinoj orbiti.

Najveća opasnost za satelite obično su elektrostatička pražnjenja što ih izazivaju udari meteora. Naime, meteor prilikom udara na satelitu često napravi rupicu u njegovu oklopu i ispari u vrući električno nabijeni plin, odnosno plazmu, koja poput spreja zaspe unutrašnjost satelita i njegove elektroničke dijelove. Ovaj film plazme može izazvati kratke spojeve i oštetiti uređaje, pa sateliti mogu bez kontrole izletjeti iz svojih orbita.

Stručnjaci se nadaju da štete neće biti velike jer drakonidi putuju brzinama koje su upola manje od brzina drugih meteora. No dr. Raminder Singh Samra, iz H. R. MacMillan Space Centera u Vancouveru u Kanadi upozorava da opasnost ipak postoji. 'Mogućnost da meteori izazovu štetu na satelitima i ISS-u ipak postoji. No osim što možemo izbjegavati svemirske šetnje, malo što možemo poduzeti, pa nam ne preostaje ništa drugo nego nadati se da će štete biti minimalne', rekao je kanadski astronom.

Sličnog je mišljenja i naš astronom dr. Korado Korlević iz promatračnice u Višnjanu.

'Za razliku od starih satelita koji su rađeni s jednim ovojem, novi imaju po dva, tako da se prilikom udara meteor ne raspršuje po unutrašnjosti satelita, već po unutrašnjem oklopu. Osim toga, novi su sateliti opremljeni i drugim oblicima zaštite. Tako su, primjerice, solarne ploče obično napravljene u većem broju, pa se ona koja je oštećena može izolirati, dok ostale nastavljaju s radom', objasnio je za tportal hrvatski stručnjak za mala nebeska tijela.

'Drakonidi su meteori koji potječu s kometa 21P/Giacobini-Zinner, a ne asteroida, tako da nisu naročito čvrste građe. Stoga ne očekujemo da će preživjeti prolazak kroz atmosferu do visina nižih od 80 km. Međutim, čim neko tijelo prijeđe brzinu od četiri ili pet km u sekundi, pri udaru se ponaša kao da je beskrajno čvrsto, čak i meke voštane svijeće. Drakonidi se kreću brzinama od oko 20 km u sekundi', rekao je dr. Korlević.

Istarski astronom kaže da se treba nadati da udara neće biti, no ističe da agencije mogu okrenuti satelite kako bi smanjile vjerojatnost pogotka: 'ISS se može okrenuti tako da se postavi bočno, odnosno solarne stanice se mogu postaviti tako da imaju najmanji mogući udarni profil.'

Ne propustite spektakl!

Da bi bilo potpuno onemogućeno uživanje u spektaklu. Ljubiteljima svemira stoga preporučujemo da iskoriste izuzetnu priliku. Potražite mjesta s najmanjim svjetlosnim zagađenjem i gledajte u nebo – nećete se razočarati!Kaže dr. Korlević.



Što sve možemo vidjeti u listopadu?

JAVNO.ba